LGN 19/03/13 SOHNA SAWDATU SAL,ko jiknaaɗo gooto e ngenndiyakooɓe leñol ngol ko jiknaaɗo SAYDU NUURU NJAAY,gardiiɗo jaaynde lasli njelbeen SOHNA SAWDATU SAL,hawrii e lajal ɗoo e ndakaaru ko ɗo o wirna e ndakaaru,o wuuriino duuɓi 83,kala jiɗɗo duwanaade SAYDU NUURU NJAAY. na waawi noddude e 00221 77 635-26-91, duwanoomo
binndol Abu Gay, Lewlewal Group Networks,www.mbiimi.com
|
|
LGN: 05/01 E 1864 tuma nde Alhajji Umar Taal hoodere woɗnde e daartol Islaam e Tijjaaniya suppitii ngam jalbinde Kiita nokku jibinannde makko walla nih mbiyen ngam laarnude kammu Afrik ɓaleeri fof sabu wonde mo seede laaɓtuɗo jeytaare. Alh ajji Saydu Nuuru Taal
|
|
jokku taro
|

LNG 01/13 – Siyaare mo Ceerno Saydu Nuuru Taal e Muntagaa Taal fuɗɗiima gila ñande aljumaa. Ɗum waɗi Ceerno Madaani Muntagaa Taal artude e ko faati nuunɗal e golle ko faati e laamu Senegaal. Kadi hannde e bismagol laamu Senegaal, Ceerno Madanii Taal, reentini yimɓe ko faati e gondigal hakkunde debbo e debbo, walla gorko e gorko. “Yo yimɓe ndeento ngal a0awasaaagal''
|
|
jokko taro
|
LGN 01/13“ Min njetii Allah e nulaaɗo mum e Senegaal yaltude e subnjooɗii e dow jam e kisal, caɗeele ngala.” E wide Ceerno Madaani Taal, kaliif Ceerno Muntagaa Taal, sahaa nde o bismii laamu Senegaal e Siyaar 33 mo Ceerno Saydu Nuuru e Ceerno Muntaga Taal. Caggal Ceerno Madaani artii e nuunɗal e peewal juulɗo e golle mum.
|
|
jokko taro
|
LGN 10/11 Caggal lebbi ko Ceerno Madaani Taal werlinoo eeraango ballal faade e banndiraaɓe dañnooɓe caɗeele toɓooli baɗnooɗi hikka haa saabii yoga e yimɓe njalti koɗorɗe mumen e oon sahaa, gila ndeen noon wonanoo ko e renndineede. Ko e ooɗoo talaata 06-11-2012 ko dañanoo ko renndinaa fawaa e juuɗe jaagorɗo kalfinaaɗo kisal leydi ndi. Ko dental raabiɗatu ulamaa u lislaam fis senegaal e fedde ahbaab Seyhu Umar fuutiyyu Taal nawi balle ɗee to jaagorɗo kisal leydi tawa ardinoo sete oo ko Ceerno Saydu MUNTAGAA, almaami jumaa seyhu Umar Fuutiyyu Taal e tawtoreede yoga e almameeɓe fuutaŋkooɓe. Ko dañanoo ko ina waɗi comci keewɗi, maaro, nebbam, suukara, kafe, caabune, ordisawel, paɗe, e koppareeje ko ina tolnii e miliyoŋaaji sappo buuɗi cfa (10 000 000 f cfa).
Heɓi ɗum ko koolaaɗo kuuɓal jaagorɗo kisal leydi, (SG) biyeteeɗo Seeku SIISEE. Ko kaŋko heɓi balle ɗee e innde jaagorɗo o hono Generaal Paate Sekk ina jinnduno e golle laamu e wiyde makko. O hollirii mbelamma jaagorɗo oo e gardiiɗo jaagorɗe oo hono Abdul MBAY e innde mawɗo leydi ndii, Makki SAL, sabu ko Ceerno waɗi ɗoo koo, ko huunde mawnde nde famɗaani. Ɗum noon e innde laamu nguu omo yetta ceerno e wonndiiɓe mum, kala omo ñaagoo ceerno nde ɓeydata duwaaw e nde jam wonata e leydi ndii,
Binndol Abu GAY, Lewlewal Group Networks ; www.mbiimi.com
|
LGN 22/10/12 E ñalawma hannde oo, leydi Senegaal haa teeŋti e Ndakaaru, wuro laamorgo, ko finata dawi toon. Addi ɗum ko mettere almuɗɓe Seek Beeco caggal nde o tuumaa war-hoore. Ko heewi bonnaama e nokkuuji, ɗum waɗi laamu Senegaal e koŋngol Seriñ Mbay Caam, hollirii laamu Senegaal, yahrataa caggal, kadi kala jaggaaɗo ne waɗa bonannde kañum e mum. Ko faati e Beeco Cuun maa laawol rewindo. Lewlewal artano e oon ɓataake.
« Ngam yiɗde jaltugol kasoo Seek Beeco Cuun, pawaaɗo juŋngo e tuumeede warde hoore (yimɓe ɗiɗo) e ubbude ɗumen : won nuɗɗiniiɓe les e goomuuji keewɗi ngoni hannde e waɗde boneeji e addude fitina e nder leydi Senegaal. Ɗum niih jibini fitina e bonanndeeji keewɗi, bonnugol kaake janane e haɗde deeƴre e nder leydi hee.
|
|
jokku taro...
|
LGN 19/10 Siiñcu Bookara Aali woni ko e diiwaan Tammbakunndaa, heedi ko baŋnge rewo Tammbakunda hakkunde maɓɓe ko kilooji 60. Siiñcu Bookara Aali jeyaa ko e falnde Gudiri, hakkunde mum e Gudiri ko 120 km, arondisma Kulloor hakke 40 km e maɓɓe.
E ooɗosahaa hannde ɓe keɓii hiraande maɓɓe, ɓe ngontii laamorgo renndo dowri gila 2005 ko e laamu Abdullaay Wadda wonno, kono hannde o eɓe ngondi e caɗeele mawɗe no feewi sabu ummaadeɓe toon ɓe ngara Tammba ; ɓe njiɗa hootde kadi ko tampere sabu ko laawol leydi woni toon tee ko boɗngol.fotde caalli 5 nani hakkunde maɓɓe e Tammba.
|
|
jokku taro
|
|
|
|
|
|
|
Page 1 of 7 |