| Jaataar : Seɓɓe (maccuɓe) e toorodɓe kaɓii bonnde |
|
Jaataar woni ko e nder falnde, ko kiloojo nayi (4) ngoni hakkunde mum e wuro Podoor. Caɗeele mawɗe mbaɗii e ngoo wuro anndiraango jam e peewal. Addi caɗeele ɗee ko hare kinɗe. Gallunkooɓe Jaataar njiɗaa wiyeede maccuɓe etee toorodɓe Jaataar celaani e wiyde ɗum noon. Maa won jooni lebbi e ɓe calii ndeen innde. « Min ngontaa jaɓde wiyeede maccuɓe. Kala deppuɗo haa wiyi min maccuɓe maa min taƴ ɗaɗi daande mum », e konngol Kaaw Sammba, gooto e gallunkooɓe Jaataar mo kaaldu-ɗen e ballal Abuu Kan, jaayndiyanke Walfadjri. E kabaruuji ɗi keɓɗen toon, addi ñawannde mawnde ndee ummorii ko e fiilngo joom wuro maɓɓe. Nde jiilagol jappeerejoom wuro ngoo yonti, pooɗondiral waɗii hakkunde Aamadu Mammadu Sih e Muusa Njaay. Gadana oo ko toroodo, ɗimmo oo ko gallunke. Mo woni fof fooɗaninooma fiileede haa waɗi caɗeele e heedi heeda mawɗo. E nder heen cukko perefee Gamaaji ñaagii yoo Muusaa Njaay woppu pooɗondiral ngal ngam jam arta. Muusa, e dow ndeen ñaagunde woppiri noon pooɗondiral ngal. E haala tawaaɓe woolde nde, ko e ndeer fiilngo Aamadu Sih, heeridiiɓe makko toorodɓe ɓe e nder weltaare e kuljinaali mumen won heen coomi heen ñiŋooje e ƴattooje kañum e cewnugol gallunkooɓe haa e wiyde ɗumen maccuɓe haa ɓeen nanti konngol ngol. Nde gallunkooɓe ɓee nanti ɗum, ɓe pilñitii ɗoon e ɗoon haa welnere wonti ngarmi-ngaraa hakkunde maɓɓe. Kaaw Sammba e jokkude konngol mun e daande mum reɓoore mette: « sabu innde maccuɗo jalkiteede, hannde kala biyaɗo ko maccuɗo ko jaasnaaɗo. Min mbiyretee ko min maccuɓe wonaa sabu ko min ngonnoohanki kono ko sabu min pamɗinaama haa min njaasii neɗɗo e ndimaagu mun. Min mbayi ko min ngalaa comci ni.» Hare nde fuɗɗori ko berlondiral kaaƴe e nder galleeji e pooɗee nduuree cabbi haa heen galleeji tati mbonnaa haa boni, waɗi gaañiibe heewɓe. Laamu nootiima waktuuji jonɗi caggal fitina caggal nde seerndooɓe baŋ yoo baŋ njuppi e hare ndee ndiyam. Heen 27 baŋ yoo baŋ nani e juuɗe laamu to kasoo Podoor in a padi ñaawoore alkamiisa garoowo. Sandormori Podoor udditii losko e yamiroore ñaawoowo falnde nde ngam anndude heen ko laaɓi. E ko jaayndiyanke Abu Kan maandini en, jam artii to Jaataar hay so tawii enɗam e jokkondiral hakkunde kinɗe ɗee ɗiɗi in a leefi. E siftoor, seɓɓe e maccuɓe ganni in a keewnoo hoɗdude. Kala nde ɓe ndesori, nguun ɓesngu e nokkuuji keewɗi heewi tiitorde ko gallunkooɓe. Innde maccuɗo nde hannde ina saltaa e nokkuuji keewɗi hay so tawii kinɗe keddiiɗe in a njokki e innirde noon joom en. Heewɓe e maɓɓe noon nginnitortoo ko seɓɓe. E jamaanu hannde ɗo maccungaagu nefaa haa innde nde waɗti hersinaade heewɓe sabu loowdi mum, ina tuundi e hakkillaaji heewɓe hol hinnde jogori wontude ɓeen riimaaɓe, wolla nih mbela maa haal-pulaar en njaɓ woppude innde "maccuɗo". Binndol Usmaan Makka Lih, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.com Lewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.
Comments (3)
Joomla components by Compojoom
|




LGN


Banndiraabe hare mojjani jibintako mojji so gonga ina hale monni kala won to ummi monni kala wonto tindi ko Geno tagi en enen kala ko en fulbe rutti kadi fecci en lejji lejji
dum non mbaten hakillaji e koyemen pottal ina woddi kono kadi ittata neddo wonde ko woni ko bade neddo wadani ma non ko Geno wadma wasalam