| PULAAR: Hakkunde joom en birooji e joom en mbareeji, hol heen gonɗo humam-binndi? |
| Kabaruuji | Doge & wiɗtooji |
|
Ndaw ko jari haala! Mo naati e nder duɗe toowɗe janngirɗe, birooji toowɗi laamu e kala fannu, maa taw toon ɓiɓɓe fulɓe haalooɓe kala ɗemngal. Mo naati Washington, maa yii toon fulɓe ƴakkooɓe engele haa wayi no Abraham Lincoln en; mo naati Pari, maa taw toon haaƴooɓe farayse haa nanndan maa e Mitterand, haalaaka Espaañ wolla Almaañ. Biɓɓe fulɓe ina mbinnda, ina tara kala ɗemngal kono wollaahi wota naamno nde gooto e maɓɓe winndata innde mum e pulaar wolla nde tarantamaa winndannde nde kelmeendi noogaas. So a reenaaki ko njembitere, ɗojjo e becce muusooje mbaratamaa jaleeɗe. Kono so o a arii daral baali caarooy to Ndakaaru, gacce mbarete so o etiima toownude kufuna e dow ɓeen aynaaɓe haa nde mbiyɗaa yoo ɓe mbinndane Pulaar. Ko celluka Pulaar e binndi payɗi ɓe poccirta e dow hoore maa haa nanndaa e ngori baɗɗo ɓuraa waawde jine gajje. Jooni noon, hol gonɗo humam-binndi? Mbela ko jannguɗo farayse mo anndaa ɗemngal mum muynangal wolla ko jannguɗo muynangal mum, mo waawaa caɓɓangal tuubakiri? Hay so tawii miɗo famɗi ganndal ne, miɗo yaakori kam wiyetee humam-binndi ko mo anndaa binndol kono kadi wiyeteeɓe ɓee “intellectuel” en, yiyaaka heen hay gooto baawɗo ɗemɗe janngeteeɗe ɗee fof; ndeke joom mum kala ko janngi, won ɗemngal ngal woppi. Ko oo kasaara addani mi naamnaade: hol tigi gonɗo humam-binndi? Mbela ko jannguɓe ɗemɗe tuubakiri welsindiiɓe Pulaar wolla ko jannguɓe Pulaar ɗuurniiɓe tuubakiri? Ñaawoore heen Almuudo Ngay ina raɓɓiɗi: humam-binndi kay ɓuraani dañɗo wakkaade bakkaloriyaa mum, master degree mum, e doktorat ɗoon ɗo aynaaɓe sardi Koɓillo (ko ɓeen ɓurmi suusde) ɓuri ɗum ganndal e pulaar. Pulaar hannde winnditee e kala nokku, mbela yontaani nde “intellectuel” en nduttotoo e janngude ɗemngal mum en haa ɓe natta won’de humam-binndi en? Mbela yontaani nde ɓeen “intellectuel” en njanngittoo ɗemngal mum en haa ɓe mbaanjitoo gannde maɓɓe kañum e defte ɗe ɓe mbinndi, sabu Aamadu Hampaate Bah won ko haalnoo. O meeɗiino wiyde: “jamaanu hannde woni ko e hakkunde yontaaji ɗiɗi cemmbolinɗi; yonta joom gannde ɓaleeɓe jiilotooɗo ɗo resndi ganndal mum gila yahaani, kañum e yonta cukaagu arooyu yiiloytoongu gannde hanki ngo jogoraani anndude ɗo iwaa saka ɗo fayaa.” Jannguɓe tuubakiri, Pulaar ina yiɗi janngooɓe kono roŋkii dañde almudɓe. Sariya heen Ngay, ko ngartee e suudu baaba, muynon enɗam sabu hay so fayannde galleeji men hannde heɓotoo ko e tuubakiri, alaa ko ɓuri enɗam ɗemngal welde saka denndaɗam e leyɗeele 17 e ko fawi. Binndol Almuudo Ngay Bah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.com Lewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.
Comments (5)
Joomla components by Compojoom
|




LGN


so ko goonga dey, almuudo ngay a haalii goonga,ko heewi e yimɓe men, ko ustiiɓe, ɗaayɓe, to bannge tarde pulaar, walla winndude ɗum, to bannge ɗemɗe janane, ko ɓe daɗoyɓe heen,yahruɓe yeeso, ko wayino ɗemngal (farayse, engele,espaañ, almaañ e arab). ko ɓe daɗɓe, kono, subhaanallaahi, ñande mbiy ɗaa gooto e maɓɓe yoo tarane winndannde pulaar; njiyataa ko ina otta , ina ɗojja, ena hijja, karfeeje na laƴa e ɗemngal mum, ellee mo meeɗaani janngude, ɗumɗoo ko huunde bonnde hersiniine, nde fotaani won'de. Ko fotnooɓe heedde yeeso, keedti caggal, fotnooɓe ɗowde gini golle, nanngi e laaseeje; fotnooɓe won'de dow, keedti les, ɗumɗoo ko ñawu bonɗo; ɓuɗo siidaa bon'de, eɗen poti ƴeewtaade koye men, cafren ñabbuuji men,gila diwaani ɗo bon'de. A jaaraama, Almuudo ngay, ɗo, miɗo hawri e ma miijo, jokku golle.