AAMADU MAALIK GAY : ɓataake makko feewde e Moktaar Wuld Daddah
Doge & Wiɗtooji | Rogere Ngenndiyankooɓe

Aamadu Malal GayeLGN 29/05 Ko 1960 o winndunoo oo ɓataake feewde e Muktaar Uld Daddaa Hooreejo Ndenndaandi Islaamiyaŋkeeri Muritani. Ko 28 Me 1989 Aamadu Maalik Gay wirninoo. Ko hikka waɗi duuuɓi 21 hikka o suuɗii leppi leydi. E 1960 Aamadu Maalik Gay winndiinoo ooɗoo ɓataake feewde e Muktaar Uld Daddaa. O winndi ɓataake oo ko e nder dummburdu wonndu Ndakaaru. Ɓataake mo Kaaw Tuure saakti e ɗemngal farayse oo ina soomi toɓɓe ɗiɗe :

 

Ngonka makko e leydi Muritani kam e ngonka leydi ndii.

Firo Pulaar Hammee Lih Lewlewal Group Networks www.mbiimi.com

Sabu ronkude mi heɓde yamiroore moolaade e leydi Muritani, horaade mi jokkude laawol feewde e leyɗeele goɗɗe, mi artiraama Ndakaaru. Bettaani mi nde njettii mi ndee nawaami ko kasoo Camp Pénal mbaɗaa mi e geƴƴelal. Ko jiidaani e duuɓi ɗiɗi ɗi taƴanaa mi, ina fadnoo mi kadi ñaawoore fawateende e ɓoccitiiɗo kala, etee ɗuum kuule Senegaal ina taƴi ko famɗi fof lebbi jeegom. Kono wonaa ɗuum woni sabaabu ko miɗo winndu maa ooɗoo ɓataake. Sabu nde pellit mi dogde kasoo ndee, miɗo jooɗtorinoo kala ko ɗum waawi jibinde, ko moƴƴi heen e ko boni heen. E fannu goɗɗo oo, ina laaɓi mi e ballal Allah fof maa Allah joofnu ɗum ɗo e moƴƴere ko ɓuri yaawde. Ɓooyataa fof naatta e jejji, mi waɗta miijaade ɗum miɗo jala. Muujiba ooɗoo ɓataake ko geɗe ɗiɗi.

  1. ngonka am e leydi Muritani
  2. yiyannde am e ngonka leydi ndii.

E tuma nde cokaa mi ndee e nder Nuwaasoot, mi haalanaama wonde a wiyii a yiiliima mi e laabi keewɗi gollodaade e am ko miin woni mo meeɗaa jaɓde.

Wonaa aan tan noon meeɗi haalde ko wayi nih. Kono e sikke am, Hooreejo leydi tedduɗo, mi waɗii kala ko mbaawnoo mi waɗde ngam mi wona Muritaninaajo timmuɗo e wuurde toon, sabu hay so tawii e kaayitaaji waɗaa heen ko Ndakaaru njibinaa mi ñande 11 sulyee 1931, kono ina laaɓi njibinaa mi ko subaka aljumaa 10 sulyee 1931 to Duungel-Rewo e taƴre Ɓoggeee nder leydi Muritani, ko mi ɓesnoore jinnaaɓe hoɗnooɓe e Muritani, sabu Muritani e Afrik bannge rewo ko nokku ɗo ɓaleeɓe koɗdunoo e aarabeeɓe. Hay leyɗeele Arab nih e hoore mum, jaraa boom ngoppen kaan.

Gila nih miɗo woni Farayse, mi salinooma jeyeede e fedde Senegaalnaaɓe janngooɓe toon, miin fof e naamneede jeyeede heen e oon sahaa. Ko ndeen ngar-mi e maa aan e Muritaninaaɓe woɗɓe wonnooɓe toon mbele eɗen ndarna fedde Muritaninaaɓe. A jaɓiino ɗum e oon sahaa.

E 1957, hitaande hade mi gasnude jaŋde to Farayse, Sete laamu kuuɓtidinngu Afrik Bannge Hirnaange to Paris ñaagiima mi ngam waɗde mi gollodiiɗo mumen hakkunde leyɗeele jooɗotooɗo to Briksel, kono caliimi (ko Mammadu Tuure waɗtindii wonde toon). Nde mbaɗaa mi administrateer e 1958, mi noddaama ngam gollaade to Senegaal, to Togo e to Niseer, calii mi kadi. E oon sahaa kadi, Moodibo Keytaa ñaagiima mi kala ko coklu mi arde gollaade to Maali, ina bismii mi, mi nootaaki e nduun noddaandu.

E fannu goɗɗo oo, mi arii haa Ndar ngam ñaagaade ma golloyaade e gollanaade Muritani,. Kono gilia noowaamburu 1958 haa suweŋ 1959, mɗo yoɓee tawa mi gollaaki e nder leydi kolndi haralleeɓe. Mbinndu mi ardiiɓe leydi ndii, hay jaabawol mi heɓaani. Ko maa pellit mi suutanaade Senegaal nde ɓe puɗɗi halfinde mi huunde. Ko ndeen kalfinaa mi darnude gollorgal limoore e hiiso e lewru Awriil 1960, ko ndeen hitaande njah mi heblo golle to Farayse. Nde ngartu mi e lewru Ut 1960, nelaa mi Nuwaasoo tawa gollorgal am ina jokki wonde to Ndar. Mi wonii ɗoon lebbi miɗo hofa peɗeeli. Ngam wooda ɗo keed mi, pellit mi ko renndinde sukaaɓe leydi am ngontu mi kebloowo sukaaɓe e engele ngam keɓa seedamfaaguuji, mi wonii nih jannginoowo ɗemngal farayse e daartol kam e werto leydi to liisee Nuwaasoot.

E oon sahaa, mi woytinooma ɗo maa ɗoo. Hooreejo tedduɗo. ndeen mbaɗ-ɗaa-mi gollodiiɗo keeriiɗo jaagorgal jaŋde. Kono gonnooɗo toon oo jaɓɓaaki mi, ɓami ko potnoo mi gollaade koo totti ɗum, sehil mum koroowo jaŋde les, mo o meeɗnoo wonde e njiimaandi mum. Nde ndariimi calii mi, jaagorɗo oo felliti waɗtorde mi e golle mum, kono mi faamii ko yaawi ko fuunti funeere wonnoo. Ko kamɓe mbaɗdatnoo ko tiiɗi koo ɓe ɗalda mi e cetiraate ɗee. Ko ndeen paam mi laamu leydi Muritani wonnoo ko e fijirde mi. ndeƴƴu mi mi haalanaani hay gooto. Ƴettu mi koyse, njah mi.

Kono hay ndeen yiɗde am e heddaade e leydi Muritani gasaani ɗoon, gaa gaa caɗeele ɗe keɓ mi e laamu, hakkille ma addi won ko mbaaw mi waɗde e fannu keeriiɗo. njokkondir mi e gollorgal Gasama, nde darnata catal to Muritani. Catal ngal mbaɗtin mi ardaade. Ko minen ngoni adiiɓe e winndaade ngam heɓde leydi e nder nokku njeeyguuji.

Ko jiydaani e ɗuum, mi arii ndaartude jokkondire ngam darnude galle jiggotooɗo wargo. E oon sahaa en keɓino nih jooɗodaade. Ɗeeɗoo geɗe ɗiɗi fof mbattindaani sabu nanngal am e 1962, nanngal ngal nganndu-ɗaa Muritani waɗii heen junngo mum.

Ko goonga noon, ko ɓooyaani koo, Elimaan Kan mo njiɗno-ɗaa waɗde jaagorɗo, ariino Ndakaaru tawi mi oon holliti mi ina yiɗi mi ara mi gollodoo e mum. Ina gasa tawa ko onon kaaldunoo ɗum. Kono e ngonka ka o tawi mi kaa mi waawaano jaɓande mo, minen fof e wonde sehilaaɓe. Ina laaɓnoo mi kay so mi gollodiima e makko mi dañataa caɗeele. Kono rewindo joljole ɗee leelaani peññini goonga : Muritani e leyɗeele goɗɗe ɗee fof, jaagorɗe e laamuuji ngalaa battane. Etee alaa fof ko haɗata mi waasde ruttaade e ngonka caɗeele ɗe ngondunoo mi janngo so Elimaan Kan yaltinaama laamu.

Lannda P.A.I. ka ngonnoo mi e nder mum e oon sahaa to Muritani ina joginoo cate e nder leyɗeele keewɗe e Afrik. Kono wondiiɓe amen daraninooɓe ƴellitaare no keñorinoo fof, ngardiigu lannda kaa jaɓaani darnude catal to Muritani. Ɓe ndallinorii ko ngonka leydi ndii to bannge politik, faguudu e renndo naamninooki ɗum. Minen noon kabaruuji amen ina ñiŋannoo no feewi laamuuji jibinaaɗi e kuulal biyeteengal luwaa kaadr. Kono ɗum fof e wayde noon, woorti binndanɗe ɗiɗe ɗe ngulaani jaw jaltunooɗe e jaaynde diiwaaniyaŋkoore Ndar, mi tinaani nde lannda PAI meeɗi yande e laamu Muritani.walla lelngo mum politik. Ko ɓuri ɗum nih, nde lannda PPM sosaa to Muritani, min eeriima yimɓe amen e yiɗɓe amen fof nde naatata heen.

Kono e kala no tiiɗnorinoo mi ngam wallitde leydi am Muritani to bannge politik, alaa fof leydi am meeɗi ittande mi geɗal.

E 1959, mi woɗɗitinaama Ndar, Muritani waawni mi e waɗde njillu e Hirnaange-Rewo, sabu yiɗde laamu Senegaal e oon sahaa wonnoo o mbele miɗo waasa tawtoreede batu Goomu Ciynoowu to Ndar too.

E Ut 1960, mi fernaama nawaa mi Nuwaasoot, ngon mi toon miɗo yowaa e ɗaɓɓaande ardiiɓe leydi Senegaal e oon sahaa. Ɗum ko caggal fitinaaji suɓngooji baɗnooɗi toon, miin fof e luuteede ɗiin suɓngooji. Aan nih e hoore maa e oon sahaa a wiyiino aɗa waawi mi woppude mi yaha banngeeji ɗii fof haa heddii to Senegaal. E 1962 kabaruuji ɗi ngooŋɗaani bayniiɗi koohoowo Muritaninaajo gooto kam e jaagorgal kisal leydi ndii neldaama feewde e laamu Senegaal. Ko ɗum saabinoo nanngal am to ndar, njawtinaa mi Ndakaaru. Mi sokaama toon lebbi tati caggal mum lebbi joyi mbeɗa fawaa yitere.

Ɗo sakket ɗoo, wonii balɗe sappo ko Allah walli mi ɓoccitii mi kasoo njaltu mi Ndakaaru, ndew mi Ndar, ɓennu mi Rooso. Njettii mi Nuwaasoot ñande 18 Awrl kikiiɗe, piɓnoo mi ko waalde ɗoon so mi finii mi ɓama ndiwoowa mi yaha leydi ngonndi. Miɗo joginoo biyee am etee geɗe am fof ina ndewnoo laawol. So tawii eɓɓo am ngoo moccii, so tawii koreeji am mbaɗaama e kataa, so miɗo jokki haa hannde lelaade e kasoo, ko sabu Muritani wonaa tan jaɓaani jaɓɓaade mi, kono jaɓaani hay yo mi rew e leydi mum ngam ɓennude e leydi ngonndi. Leydi ndii suɓii ko jebbilde mi dadiiɓe Senegaal. Ndeen ne dey e jamma altine oo kam e ñalawma aljumaa oo, miɗo joinoo fartaŋŋe ɓoccitaade, kono mbiy mi tan ko yo jogo e maa njoorto moƴƴo.

Miɗo anndi ngonka Nuwaasoot wonaano ɓural ɗo am ɗoo etee daliilaaji laamu taaɓotaako. Ko ɗum waɗi nih jooni hay gooto mi joganaaki tuumo. maa guuta, etee mi faamii sisi ɗoo tan ko dartaade haa ñalaande ndee ara. So ɗum waɗii kadi jaraani woykindaade e haamtaade. Ko siifaa e tinde kono laatoto tan. « Koko hoddiraa », heddii ko gollanaade ko arata.

So a yiyii mi ruttaniima baɗe ɗeeɗoo fof, wonaa ɓernude, ko yiɗde hollirde tan ɗeeɗoo joljole fof njeddii miijo wiyde mi yiɗaa gollanaade Muritani. Sabu addi mi Senegaal tan ko waawnere e jebbilaade.
Kono miin fof e leepteede oya bannge maayo, e sikke am mi juumaani e gartaangal am.

Lannda amen kaa haɓtiima laamuuji ɗii ko waawnoo min ndoondii battane ɗee.

Jooni noon kala nde mbaɗ mi ɗaɓɓaande golle laamu Senegaal, ɓe cooynaani jikke am. E 1963, mi nawaama jaagorgal njulaagu, caggal mum batu jaagorɗe waɗi mi gardiiɗo catal Karallaagal e Nguura. Laawol heen fof ko mi dokkaaɗo fotde am haa timmi.


Jooni noon so alaa ko bonnata, Hooreejo, njiɗ mi ko artude e ngonka leydi ndii. Ko kaal mi koo e ɓataake am cakkitiiɗo oo wonaa ngonka am kaa addani mi ɗum haalde, ko huunde nde ngum mi.


Miɗo fiɓi haa jooni wonde, mi waawaa faamde ɓaleeɓe Muritaninaaɓe njaɓa janngude farayse ɗuurnoo Arab ɗemngal nanngiraangal ɗemngal diine….
Miin noon ɗoo ɗo ngon m e kasoo miɗo jannga won defte annduɓe, mi seeraani e kala sahaa hawrude e kelme pulaar jiggaaɗe e Arab. Eɗe keewi no feewi. E yeeso woɗngo, ganni anndinii min wonde Fuuta Tooro ummii ko e Arab tawa firo mum ko “ ɗanniyaŋkooɓe Toor”. Etee helmere Toor ndee hono no nganndir ɗaa nih, ummii ko to duunde aarabeeɓe teeŋti e ɗo wiyetee Sinaay. Ɗo adan ɗoo mi jaɓaano no feewi, kono won kelme ganni ɗe kawrat mi ina ngooŋɗina ɗum. Ko ɓuri ɗum, mi yahii nih haa njaɓan mi ɓeen wiyɓe aarabeeɓe e yahuud en ko ɓesnooje jillondiral ɓaleeɓe e leƴƴi Eri en. Waɗii sahaaji nih hay sanamuuji ɗii ko goobu ɓaleewu njoginoo, etee mo woni fof ina weltortonoo ƴiiƴam ɓaleejo dogde e ɓanndu mum.

Jooni noon geɗe ɗee mbayliima; Kono hay o wuuraa ko hannde ne maa wayloya. Sabu ko aduna siforii noon.

To bannge ɗemɗiyankaagal, mi sku tan hakkunde arab e ɗemɗe Afrikyaŋkooje ko jokkondir l woni ɗoon.Adan ɗemɗe ɗee ndaaɓiino arab. Ina tawee e galucce Arab kelmeendi ƴoogaani Misra e ɗemɗe ɓaleeɓe.

Kono kadi e garaangal kam e ƴellitagol Lislaam, arab kañum ne raaɓtiima yoga e ɗemɗe Afrik ko wayi no Pulaar. Wadde ɓaleeɓe Muritani calotaako janngude Arab sabu wonde ɗum ɗemngal;

Mi sikku tan ko miijo bonngo fotngo riiwteede e hakkillaaji ɓiɓɓe leydi ɓee. Ko dillini koo koreeji am ɗii ko bannge goɗɗo tawatee. Yamiroore baawnugol jaŋde arab ndee ko ruulde tan saabiinde mette ɓooyɗe neheede fuccitaade, hono no woorunoo nih e mooɓondiral Nuwaasoot e sahaa mum.

Won wasiyatooɓe wiyooɓe hoto neɗɗo salo huccitde e goonga, hay so tawii goonga oo ko baroowo; Wonande Muritani, huccitde e goonga oo haala, warataa, kono noon mi sikku ɓeydat tiiɗtinde ngootaagu leydi ndii. Kono haa ɗoo wuurɓe toon ɓee tinaani wuurde e leydi mumen. Woni mo tinaani mette tan ko muɓɓuɗo gite sukki noppi, njebbilii.

Heen sahaaji ina arana mi yerondirde nguurndam ɓaleeɓe Muritani e ɗam Alserinaaɓe hakkunde 1945 e 1954. Won e fannuuji nih ngonka koreeji am ɗii ɓuri haaɓnaade. So a ƴeewii nih maa taw nguurndam am ciimtu mi ɗam yoga e banndiraaɓe am nguurii ɗam famɗa walla heewa. Seerndi min tan ko miin nanngir mi hoore am ko ɓiɗɗo Afrik, ɗo njah mi e Afrik fof miɗo heƴa, kono kamɓe ko heewi e maɓɓe alaa oon fartaŋŋe.

Holi e maɓɓe mo on nanaani ina wiya ko arani ɗo leydi mum, ndaardi kaayitaaji tan ko ngam heɓde golle.
Miijooji añamleñamaagu ina tabiti haa hannde e leydi ndii. E yiyannde Muritaninaaɓe heewɓe tawa nih ko jannguɓe, ɓaleejo ko maccuɗo, ko tagoore les.

Ndeen yiyannde dowlunde ina tawee hay e lanndaaji politik.Won yiyooɓe ko laawol, ɓaleejo waasde ɗum ardineede jaagorgal walla ardaade serwisaaji mawɗi.

E yeru goɗɗo, ƴetten keewal ɓaleeɓe e safalɓe e leydi ndii. E sahaa tuubakooɓe, ina jaɓanoo safalɓe ko mecce ɗiɗi, ɓaleeɓe ko feccere. Caggal jeytaare ɗum wonti safalɓe pecce tati ɓaleeɓe feccere wootere. E oo sahaa ɗo tuugnatee ɗoo ngam rokkude jaagorɗe, sarɗiyaŋkooɓe, gollorɗe, ko nayaɓe joyi safalɓe , joyoɓal ɓaleeɓe.

Ene waawi wiyeede qiima tuubakooɓe oo fawaaki e nuunɗal, kono kam wune maɓɓe ko wonde jaambureeɓe.

Kono kadi lime hannde ɗee baawɗe saleede ko battane muuyo cuuɗaaɗo ngam ustude semmbe leñol e dow goɗngol. Faayre ndee nih ko yiyde safalɓe ina mbiya limoore sakket ndee wuuraniima ɓaleeɓe. So nih nattaani, ɗii ɗoo miijooji ina mbaawi bonnude ko heewi e leydi ndii.

.Kono kadi yonaani tan siifannde e dow ɗerewol ngam wiyde hoto hay gooto haal haala leñol e Muritani, ngam safrude caɗeele ɗee. Naam, ina wiyee leyɗeele pawiiɗe e renndiyaŋkaagal ko leyɗeele baawnooje, kono kam ɓural majje ko udditde jeewtidal e kala caɗeele jolɗe walla jolooje ngam heblude renndo ngoo e jaɓɓaade ɗeen caɗeele, yeewtidee e jaayndeeji, lanndaaji, rajooji, pelle renndo…

E yiyannde am laamu ɓurngu saɗtude meeɗngu daraade e leydi ko laamu Hilter mo yiɗde mum wonnoo kuulal e nder Almaañ. O naatnii leydi makko e caɗeele mawɗe. Kono kaŋko e
Goebble, jaagorɗo makko kumpital eɓe ndeentinoo humpinde renndo maɓɓe golle laamu nguu ko famɗi koo fof noon. Ko huunde fotnde waɗtoreede.

E sikke am caɗeele Muritani cuwaa tawo anaade, ko woppitaade addanta ɗe yettaade toon. Sabu won ɗo tolnotoo filñitere aadee mettat falaade, hono no ñawu nduumiingu mettirta safrude.

Ina waɗɗii e Muritani ko lelnude tippudi jaŋde ngaddanoori ɓe faamde ko wootni ɓe koo ɓuri heewde e ko seerndi ɓe koo. Sabu wela walla mette Muritaninaaɓe fof capaato heen e ɓaleejo heen ko ɓiɓɓe yumma to bannge renndo etee ko kam en koɗdi e leydi ngootiri.

Ko,jiidaani tan e jaŋde ndee, alaa e sago wooda waylowaylo kolliroowo ɓaleeɓe ɓee ngonaa arani en e leydi mumen, sabu ko ɗum tan ɓe naamnii. Naatgol Muritani e kawtal Maali, gaafe sarɗiiji yummaaji, laamu kuufngu leyɗeele, pecce etitaaji, calagol arabiyaŋkaagal jaŋde ndee… ɗum fof ko muuyooji jiɗɗo waɗtoreede e leydi mum tan. So ɓaleeɓe Muritani ɗuurniima jokkondiral Muritani e leyɗeele Arab, ko sabu tan anndude ɗum jibinta ko lakñitgol uure maɓɓe ndee. Calagol baawnugol jaŋde arab ndee hollirta tan ko jattinaare njiimaandi, wonaa goɗɗum.

Ko yowitii e waylowaylo potɗo waɗde oo ne, cikku mi tan keewal leƴƴi ɗiɗi ɗii e ngonka booñ leydi ndii rokkaani darnugol laamu hakkunde leyɗeele. Ko foti daraneede kay ko potal ɓiɓɓe leydi ndii fof e gollorɗe laamu e gollorɗe keeriiɗe. Ɗiɗmel ngel mi sikku tan ɓuri moƴƴude ko ruttanaade to suudu sarɗiiji peccugol jooɗorɗe, ɗiɗaɓe tati e tataɓal ɓaleeɓe.

A meeɗii yaltinde miijo goodaangal Hooreejo leydi e cukko Hooreejo leydi tawa ɓe njiidataa leñol gootol. Miijo ngoo ina foti ƴettiteede. So tawii suudu sarɗiiji nduu ɓenninaani ɗum e 1961 ko sabu a tawaaka ɓenningol ngol etee a teeŋtinaani kuulal ngal. Ina jooɗtoraa ko ɓuri heewde gardatooɗo oo wonata ko capaato, hay huunde bonaani e ɗuum, so tawii kay cukko makko wonaa ittataa waɗtataa.kono wona neɗɗo ittanaaɗo geɗal cuɓaaɗo e mbaadi laawɗinndi tawa ko joomum ko roondaa koo ko geɗal timmungal.

Eɗen mbaawi ɓeydude heen wonde gardatooɗo suudu sarɗiiji oo foti ko lomtondireede hakkunde leƴƴi ɗiɗi ɗii.

Mi ɓama ooɗo fartaŋŋe ngam yaltinde miijo heso e mbaylaandi ngo jotondiraani e leƴƴi. Ɗum yowitii ko e ɓooraade wutte mo renndo ngoo ɓoorni joomum so tawii eggii lannda feewde e woɗngo. Ko miijo waawngo wuurtude dawrugol Muritani. Neɗɗo fof foti ŋabbirde ko e lannda tawa ina gooŋɗini fiɓnde e lelngo mum.

So ceergal waɗii hakkunde neɗɗo e lannda mum, joomum ina foti jogaade ndimaagu ɓoorde kala wutte mo heɓrunoo lannda kaa. So o waɗaani ɗum, joomum fadoyee e suɓngooji garooji.

Ina laaɓi mi hooreejo leydi tedduɗo, wonde won toɓɓe mbaylaandi kaalaaɗe dow ɗee hono potal e golle jerondiral jooɗorɗe to suudu sarɗiiji leydi ndii, lomtondiral e ngardiigu suudu sarɗiiji leydi ndii, so ɗum waɗaama e sahaa mum, maa deeƴnatno ɓaleeɓe ɓee holla ɓe kadi pellital maa e yiɗde waɗtorde ɓe e nder peewnugol leydi Muritani.

Ko ɓuri teskinde e am e nder politik nderndero leydi Muritani ko darnugol ngootaagu politik e darnugol lannda P.arti du Peuple. Kala gannduɗo huuñɗeende e hiisooji dawriyaŋkooɓe e nder mbolo politik e oon sahaa, ko ɗum poolgu tigi wonnoo.

Tawde a heɓiino tabitinde ɗum ɗoon alaa fof ko haɗi mbaawaa wootoɗinde ɓiɓɓe yumma Muritaninaaɓe Safalɓe e ɓaleeɓe.

Miin ɗo am ɗoo, miɗo ñaaganoo maa Allah nde newnantu maa ɗum.

Ma mi wele nde njamirtaa jaltingol ooɗoo ɓataake e jaayndeeji Muritani ngam reentaade tuumondiral e sikkitaare. Njamiraa mi kadi e fannu goɗɗo mi fula, mi sara ɓataake oo. Sabu caɗeele ɗiɗi ɗe njoofii mi ɗee ina tiiɗi mi no feewi. Hade hay huunde, a jaaraama.

Aamadu GAY, Administrateur cokaaɗo to Camp Pénal mo Dakaar.
Dakaar, ñande 29 Awriil 1966



Tags: leydi  muritani  ina  ɗum  fof  tan  mum  ngam  nih  ɓaleeɓe  sabu  nde  sahaa  ndii  laamu  miɗo  hay  ɗo  maa  ngonka  
Lewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.
Comments (0)
Write comment
Your Contact Details:
Comment:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img]   
:D:angry::angry-red::evil::idea::love::x:no-comments::ooo::pirate::?::(
:sleep::););)):0
Security
Please input the anti-spam code that you can read in the image.
 

Publicité- Jeeyngal!!!

Lewlewal Group Networks (Centre Amadou Malick Gaye, 2eme Etage, Dakar Senegal) Tel. + 221-33-825-67-94 Skype: lewlewal mbiimi Email: lewlewalgroup@yafoo.fr